Veleposlanstvo Republike Koreje u Republici Hrvatskoj

O Koreji

Zemljopisna i topografska obilježja

Korejski poluotok (zemljopisna širina: 33° – 43°; zemljopisna dužina: 124° – 132°) smješten je u srednjem dijelu sjeveroistočne Azije, između Kine na zapadu i Japana na istoku. Poluotok je duljine 950 km i širine 540 km te ima ukupnu površinu od 223 405 km2, od čega Republika Koreja zauzima oko 100 284 km2. Sjeverni dio poluotoka povezan je s azijskim kontinentom. Poluotok je pretežno brdovit, pri čemu na ravnice otpada samo 30% cjelokupnog teritorija. Planine više od 1.000 m nadmorske visine čine tek 15% planinskih područja, dok planine niže od 500 m čine 65% toga područja.

Gorski niz Taebaek okosnica je poluotoka, pri čemu se istočni dio niza uzdiže nad zapadnim dijelom. Rijeke, i male i velike, potječu iz visokih planinskih područja na istoku i teku prema Žutom (Zapadnom) moru i Istočnokineskom (Južnom) moru, formirajući ravnice pogodne za uzgoj žitarica. Klima koju stvaraju planinska područja na istoku utječe na živote ljudi. Strujanje istočnog vjetra preko planinskih područja ima učinak fena – topao i suh vjetar stvara se na zapadnoj strani gorskog niza.

Budući da su područja istočno od visokih planina vrlo slabo razvijena u usporedbi s područjima zapadno od visokih planina, ljudi koji žive u tim područjima imaju znatne poteškoće s prijevozom. Međutim, sporiji razvoj donio je barem jednu prednost lokalnom stanovništvu: prirodni krajolik ostao je netaknut te mnogi ljudi sada odabiru ta područja za svoje turističko odredište.

Istočno more ima relativno ravnu, ujednačenu obalu, a razlika između plime i oseke iznosi samo 30 cm. Međutim, more uz obalu uglavnom je dublje od 1.000 m. Prema rezultatu sonarnog mjerenja koje je provela Korejska uprava za hidrografiju i oceanografiju, najdublji dio Istočnog mora nalazi se sjeverno od otoka Ulleung-do (dubina iznosi 2.985 m). S druge strane, obala Žutog mora je plitka, što je dovelo do formiranja širokih plimnih zaravni. Najdublji dio Žutog mora nalazi se u okruženju otoka Gageodo, Sinan-gun, Jeollanam-do (dubina je 124 m). Znatna je razlika između plime i oseke, a može iznositi i do 7-8 m. Južna obala vrlo je razvedena rijaska obala. Oko 3.000 uglavnom malih otoka smješteno je duž zapadne i južne obale Republike Koreje. Brojne plaže diljem poluotoka diče se prelijepim krajolikom i sadržajima svjetske klase.

Promjene vremenskih prilika tijekom godine

Korejski poluotok pripada umjerenoj zoni. Značajne su promjene klime tijekom četiriju godišnjih doba. Pod utjecajem kontinentalne klime postiže se značajna temperaturna razlika između ljeta i zime. Ljeta su vlažna i topla, a zime suhe i hladne. Tijekom posljednjih trideset godina prosječna ljetna temperatura iznosila je od 20,5 do 26,1 °C, dok je zimska temperatura u prosjeku bila od -2,5 do 5,7 °C.

Brojni Korejci idu na godišnji odmor tijekom ljeta. Na vrhuncu sezone broj posjetitelja na poznatim plažama, uključujući Haeundae u Busanu, Gyeongpodae u Gangneungu i Daecheon na Žutom moru, prelazi 1 milijun.

Tijekom zime ljudi uživaju u klizanju i skijanju diljem zemlje. Postoje brojne skijaške staze u provinciji Gangwon-do. Visina snježnog pokrivača u planinskim područjima Gangwon-doa katkad dosegne 50-60 cm za dan ili dva. Prosječna dnevna temperatura tijekom proljeća i jeseni iznosi od 15 do 18 °C. U to doba nebo je vedro, a vrijeme ugodno, što potiče ljude na aktivnosti na otvorenom ili na putovanja.

U posljednje vrijeme Korejski poluotok pokazuje znakove prelaska na suptropsku klimu uslijed fenomena globalnog zatopljenja. Ljeti temperatura raste iznad 35 °C. U proljeće cvjetovi azaleje i forzicije cvjetaju ranije. Tijekom prethodnih 4-5 godina zabilježeni su mnogi novi i izvanredni klimatski rekordi. Poluotok je u prosincu 2010. zahvatio hladni val i trajao 39 dana, nastavljajući se i u siječnju sljedeće godine. Obilne snježne padaline pogodile su Donghae i Pohang te oborile rekord star 79 godina. U srpnju 2011. jaka kiša u Seulu i okolici proizvela je najveću zabilježenu dnevnu količinu oborina u povijesti države. Prema klimatskim zapisima, prosječna temperatura na Korejskom poluotoku porasla je za 1,5 °C tijekom prošlog stoljeća. Prije samo deset godina, izmjena hladnog i toplog vremena svaka tri ili četiri dana bila je uobičajena pojava, ali to više nije slučaj. Sjeverna granica za rast drveća i biljnih vrsta poput jabuka i biljaka zelenog čaja postupno se pomiče prema sjeveru. Prisutnost većeg broja suptropskih riba uz obalu Korejskog poluotoka dodatni je dokaz globalnog zatopljenja. Istraživači su započeli promatranje koraljnih grebena u moru u blizini Busana. Broj suptropskih morskih biljaka raste u moru kod otoka Jejudo.

Stanovništvo

Arheolozi smatraju da su ljudi započeli naseljavati Korejski poluotok oko 700.000 godina pr. n. e., tijekom starijeg kamenog doba. Broj stanovnika Republike Koreje iznosi 51,63 milijuna (2018.), pri čemu je 50% stanovništva koncentrirano u Seulu i okolici. Vlada smatra trenutačnu nisku stopu nataliteta ozbiljnim problemom. Stopa nataliteta pala je na rekordno nizak broj od 1,05 po vjenčanom paru (2018.). Broj se do 2013. donekle povećao na 1,19 kao odgovor na vladine mjere. Ipak, ova stopa zaostaje za OECD prosjekom (1,68 u 2018. godini). Što se tiče očekivanog životnog vijeka, on za Južnokorejce iznosi 82,4 godine (2018.) u usporedbi s prosjekom OECD-a od 80,8 godine.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća velik broj Korejaca je napustio državu. U početku su Kina, Rusija i SAD bile glavna odredišta, ali se do sredine 20. stoljeća povećala raznolikost tih odredišta. Broj Južnokorejaca koji žive u stranim državama iznosi 7,43 milijun, odnosno 2,55 milijuna u Kini, 2,49 milijuna u SAD-u, 0,82 milijuna u Japanu i 0,3 milijun u zemljama Europske unije (2017). Broj stranih državljana koji žive ili rade u Koreji znatno se povećao. Prema Korejskoj službi za statistiku. u Koreji u 2017. godini živi 1,78 milijuna stranaca. S obzirom na svrhu svog života u Koreji, predovodi ih zaposlenost(33%), zatim imigracija, brak(11%), I obrazovanje(8%).itd.

Stanovništvo

Nacionalna zastava (Taegeukgi)

Zastava Republike Koreje sastoji se od bijele pozadine, crveno-plavog uzorka taegeuk u sredini i četiri crna trigrama na uglovima.

Bijela pozadina simbolizira svjetlost, čistoću, miroljubivost naroda. Uzorak taegeuk simbolizira jin i jang (tj. ideju da je sve u svemiru stvoreno i evoluira međudjelovanjem jina i janga). Četiri trigrama označavaju promjene i razvoj jina i janga njihovim kombinacijama ("" predstavlja jin, dok "" predstavlja jang; ☰ [geongwae] nebo; ☷ [gongwae] zemlju; ☵ [gamgwae] vodu; i ☲ [igwae] vatru. Četiri trigrama koji okružuju taegeuk predstavljaju jedinstvo.

Zastava, uključujući uzorak taegeuk koji su naši preci voljeli upotrebljavati, izražava korejski ideal težnje kreativnosti i prosperitetu.

Nacionalna himna (Aegukga)

Državnu himnu skladao je 1935. gospodin Ahn Eak-tai, koji je dodao melodiju tekstu napisanom na samom početku 20. stoljeća. Službeno je usvojena uspostavom vlade Republike Koreje u kolovozu 1948. Do tada je himna bio isti tekst pjevan uz melodiju Auld Lang Syne. Nacionalni cvijet (mugunghwa), šaronska ruža, smatra se duboko povezanim s onime što se smatra tipičnim korejskim obilježjima: iskreno srce, duhovnost i ustrajnost. Krajem 9. stoljeća Kinezi su Koreju nazivali „zemljom mugunghwe”. Na korejskom mugunghwa doslovno znači „cvijet koji ne vene”. Korejska himna uključuje stih „tri tisuće rija sjajnih rijeka i planina prekrivenih cvjetovima mugunghwe”. Simbol vlade i Narodne skupštine Koreje također sadrži oblik mugunghwe.

Politički sustav

Država je usvojila predsjednički sustav u kojem se predsjednik odabire izravnim glasovanjem naroda, na petogodišnji mandat. Trenutačni predsjednik Moon Jae-in izabran je u svibnju 2017. Vlada se sastoji od triju neovisnih grana vlasti: izvršne vlasti, zakonodavne vlasti koju predstavlja 300 zastupnika u skupštini čiji mandati traju četiri godine, i sudske vlasti sastavljene od 14 vrhovnih sudaca s mandatom od šest godina. Postoji 17 regionalnih lokalnih vlada i 227 osnovnih lokalnih vlada. Predsjednici lokalnih vlasti i članovi lokalnih vijeća imaju četverogodišnje mandate.

Gospodarstvo

Ustavom Južne Koreje utvrđuje se da je „pravo vlasništva zajamčeno svakom građaninu”. Ukratko, zemlja je usvojila sustav tržišnog gospodarstva, poštuje pravo pojedinaca i trgovačkih društava da se bave slobodnom gospodarskom djelatnošću te jamči zaradu i imovinu koju ostvare i akumuliraju.

Međutim, Ustav ne jamči neograničeno, neometano provođenje kapitalističke liberalne ekonomije. Ustav utvrđuje da je potrebno ispraviti nepravednu situaciju ako se utvrdi da zloupotreba kapitala uzrokuje štetu ljudima, kao korektivni sustav liberalne tržišne ekonomije.

Južna Koreja ostvarila je gospodarski rast neviđenom brzinom. Promatrači su nazvali postignuća te zemlje „čudom rijeke Hangang”, zbog toga što je većina industrijskih postrojenja u zemlji bila uništena tijekom trogodišnjeg Korejskog rata, a zemlja je ostala bez kapitala i prirodnih resursa.

Početkom šezdesetih godina 20. stoljeća država je ustrajala na gospodarskim razvojnim planovima usmjerenima na izvoz. Isprva su glavna izvozna roba bili sirovine i manji industrijski proizvodi koji su se proizvodili u manjim tvornicama. Tijekom sedamdesetih država je ulagala u tešku kemijsku industriju i postavila temelj za izvoz teških industrijskih proizvoda. Trenutačno se Koreja može pohvaliti nizom industrija koje imaju solidnu međunarodnu konkurentnost, poput brodogradnje, industrije željeza/čelika i kemijske industrije. Otprilike su u to doba uspostavljeni temelji snažne konkurentnosti.

Zemlja je bila domaćin Olimpijskih igara 1988. u Seulu, što je Južnoj Koreji dalo potreban zamah da se pridruži polunaprednim zemljama. Međunarodni masovni mediji prozvali su je jednim od četiri azijska tigra uz Tajvan, Singapur i Hong Kong. U prosincu 1996. Koreja je postala 29. država članica OECD-a, čije članstvo sačinjavaju uglavnom razvijene države. Južnokorejski izvoz 1960. godine iznosio je 32,8 milijuna USD; do 2018. dosegao je 605,4 milijardi USD. BDP per capita iznosio je 1948. samo 60 USD, a 2018. iznosio je 31349 USD.

Južna Koreja postupno je uspostavila izvozno orijentiranu ekonomsku strukturu usredotočenu na velike kompanije u procesu ostvarivanja rasta zemlje koja nije imala dovoljno kapitala i resursa. Konglomerati su počeli dominirati industrijom, a ekonomska struktura države postala je izrazito ovisna o uvozu i izvozu, zbog čega je bila podložna vanjskim uvjetima.

U studenom 1997. zemlju je zahvatila devizna kriza, što ju je prisililo da se obrati MMF-u za paket pomoći. Bilo je to prvo iskušenje s kojim se Južna Koreja morala suočiti nakon godina brzog gospodarskog rasta.

Koreja je poduzela drastičan korak micanjem neučinkovitih tvrtki s tržišta i nastavkom industrijskog restrukturiranja. U samo dvije godine zemlja je ponovno uspostavila svoju prethodnu stopu rasta i razine cijena, kao i višak u blagajni. U to se vrijeme otprilike 3,5 milijuna ljudi pridružilo kampanji prikupljanja zlata kako bi pomogli vladi u otplaćivanju sredstava posuđenih od MMF-a. Prikupljeno je ukupno 227 tona zlata. Svijet se divio dobrovoljnom sudjelovanju Korejaca i odlučnosti da vrate državne dugove.

Uz zajedničke napore za izvlačenje iz devizne krize, zemlja je imala koristi od određenih popratnih učinaka, poput usvajanja globaliziranog gospodarskog i financijskog sustava. Međutim, proces restrukturiranja imao je i tamnu stranu. Povećani su fiskalni izdaci vlade i produbila se neuravnoteženost prihoda.

Nakon prevladavanja ekonomske krize južnokorejsko gospodarstvo nastavilo je bilježiti čvrst rast. Nominalni BDP udvostručio se s 504,6 milijardi USD u 2001. godini na 1049,3 milijarde USD u 2007., bilježeći rekordni rast od 4 do 5% na godinu, osim tijekom razdoblja svjetske ekonomske krize. Od 2008. do 2010., kada je veći dio svijeta proživljavao razarajuću financijsku krizu, Južna Koreja zabilježila je nevjerojatan gospodarski rast od 6,3%. Najveći svjetski mediji nazvali su to ostvarenje „školskim primjerom oporavka”.

Do 2010. Južna Koreja postala je 7. zemlja izvoznica u svijetu. Od 2011. do 2013. ukupni volumen izvoza i uvoza iznosio je 1 bilijun USD. Koreja je tako postala 9. zemlja u svijetu koja je ostvarila 1 bilijun USD godišnje u vanjskoj trgovini. Korejske devizne rezerve iznosile su 403,7 milijardi USD krajem prosinca 2018., a zemlja je u dovoljno stabilnom stanju da bi se nosila s deviznom krizom, pri čemu je 2018. godine postotak kratkoročnih inozemnih obveza iznosio 31,4%.

Suvereni kreditni rejting zemlje porastao je zbog izvrsnih ostvarenih ekonomskih rezultata zemlje.

Podjela

Dvije Koreje uspostavile su dvije odvojene vlade 1948. godine. Međunarodnim pravom definirane kao dvije različite države, istovremeno su se pridružile Ujedinjenim narodima u rujnu 1991. Međutim, Ustav Republike Koreje smatra Sjevernu Koreju dijelom Republike Koreje.